aktivizam, ljudska prava, anti-kapitalizam
Svijet bez granica
Blog
utorak, rujan 27, 2016

U javnom mnijenju mnogih zemalja, pogotovo u Europi, smatra se da oni koji govore ili djeluju protiv američkih interesa, ili kulture, ili svjetonazora, u stvari djeluju protiv dobrobiti i sigurnosti cijeloga svijeta. Zapravo, takvo odsustvo kritičke svijesti prema politici SAD-a najveća je opasnost za dobrobit i sigurnost istoga svijeta. 

Konstantna potreba imperije (carstva) za kolonijama u kojima su ljudi prisiljeni da budu podanici dovodi do Imperijalizma. Ono je  dominacija metropola koje pokušavaju osvojiti tržište i nametnuti svoju vlast nekoj udaljenoj zemlji. Tako je kompletan današnji svijet preslika, iliti produžetak američkog društva. U takvom svijetu su, uglavnom, pojedinci i zajednice voljni prigrliti američku kulturu i vrijednosti, smatrajući to kao nešto poželjno, što se podrazumijeva kao dobrohotnost. Zanimljivo je što je ta ista Amerika zapravo nasilna hiper-sila. Doista, Amerika je vojno intervenirala u drugim zemljama, slali su svoje postrojbe u daleke zemlje kao što su Kina, Koreja, Vijetnam i Indonezija, i u one bliže kući, kao što su Kostarika, Gvatemala i Grenada. Kada bi ljudi uistinu shvatili stvarnu moć ovog imperija, te načina na koji je isti došao do te moći, daleko od toga da bi isti uživao toliko strahopoštovanje. Ovakav stav o Americi u javnom mnijenju je produkt ne znanja, dezinformacija i manipulacije putem medija i školstva koje filtrira i iskrivljuje povijesne činjenice umatajući sjećanja na krvave američke pohode u svjetlucavi celofan na bijelo crvene prugice. Ovo je vladavina globalne hiper-sile - Amerike. 





Nasilne intervencije

Pred nama je mnoštvo primjera gdje imperij političkim malverzacijama svrgava vlade drugih zemalja namećući nedemokratske diktatore. To je način funkcioniranja nasilne ekspanzije američke politike na zemlje koje isključivo američka vlada smatra 'nepodobnima' i 'divljima'. Tako je u Čileu 1973. SAD svrgnuo demokratski izabranu vladu Salvadorea Allendrea i postavio desničarskog vojnog diktatora generala Augusta Pinochera. Allende nije bio neki novonastali borac: on je već dugo sudjelovao u čileanskom političkom životu. Ne samo što je Alende bio ubijen, nego su tisuće njegovih pristaša ljevičara zarobljene, mučene i ubijene - među njima i američki građani - uz prešutni pristanak i potvrdu američke vlade.

Bila je zatim tu i Nikaragva, u kojoj je 1980-tih SAD vodio ogorčeni rat protiv ljevičarskih sindikalista. U razdoblju kraćem od tri četvrtine stoljeća, pokrenuto je dvanaest vojnih intervencija u Nikaragvi da bi se svrgnula Liberalna stranka. Jedan od vođa bio je Augusto Cesar Sandino. Sandinovi liberali bili su prema SAD-u, 'zadojeni boljševičkim idejama'. Kao što se to kasnije ustvrdilo, vlada SAD-a je nastavila financirati i podupirati kontraše usprkos rezolucijama Kongresa, i to kanalima narko-mafije. Podržavali su i ojačavali kontraše (poznate po zastrašivanju, ubijanju i mučenju nedužnih Nikaragvanaca), zato što su, kažu, sandinisit kao 'boljševici' bili protivnici demokracije. Ipak u veljači 1990. 'nedemokratski' sandinisti bili poraženi na nacionalnim izborima u Nikaragvi i sišli s vlasti.

U listopadu 1983. SAD je izveo invaziju na mali otok Grenadu: i tako redom. Sjedinjene su Države nekoliko puta zaredom, vojno i tajnim akcijama, intervenirale u gotovo svim zemljama Južne Amerike: Boliviji, Brazilu, Kolumbiji, Kubi, Dominiki, Ekvadoru, El Salvadoru, Gvatemali, Haitiju, Hondurasu, Jamajci, Meksiku, Panami, Peruu, Surinamu i Urugvaju. Te su intervencije, navodno, bile obrana 'demokracije', ljudskih prava i slobode. Ali, nekako je, eto, uvijek završilo tako da bi Amerika dobila tržišta tih zemalja. Tim intervencijama potporu su dobili ili su na vlast došli neki najpoznatiji kršitelji upravo te iste demokracije, ljudskih prava i slobode. Jamstvo za životne interese SAD-a plaćali su obični, nedužni građani tih zemalja koje su ubijali, zatvarali, mučili i zatim ih ostavili da i dalje žive u ne-liberalnim ekonomskim odnosima naslijeđenima od španjolskog kolonijalizma, koji održavaju neopisivu bijedu i sva zla što potječu iz nepostojanja jednakih šansi za sve.



Odmah nakon 11.9. Zoltan Grossman, američki mirovni aktivist i redovni suradnik radikalnog magazina Counterpunch, objavio je popis 'Stoljeće vojnih intervencija SAD-a, od Ranjenog Koljena do Afganistana', koji je sastavljen na temelju Kongresnog arhiva i Istraživačkog odsjela Kongresne knjižnice. Grossman navodi 134 intervencije, velike i male, globalne i domaće, u razdoblju od 111 godina, od 1980. do 2001. Iz ovog popisa se vidi da je do kraja 2. svjetskog rata SAD izvodio prosječno 1,15 intervencija na godinu. To se povećalo na 1,29 u doba Hladnog rata. Nakon pada Berlinskog zida intervencije su se povećale na dvije na godinu. Kako se širi američki hiperimperijalizam, tako se povećava i broj intervencija koje štite američke 'interese'.

Meta američkih intervencija bila je prvo istočna Azija (Koreja, Vijetnam, Indonezija, ali i Iran). Bile su to krajnje nasilne intervencije. Druga je intervencija bila istočna Europa (uključujući i Sovjetski Savez), ali zbog prisutnosti suparničke supersile, nije bilo otvorenog nasilja. Treća faza je bila u Južnoj Americi, a počela je u Kubi i zahvatila gotovo cijeli kontinent. Nasilje je imalo i mikrodimenzije i makrodimenzije, ali ipak nije bilo žestoko kao u istočnoj Aziji. U četvrtoj se fazi na meti našla zapadna Azija, od Palestine i Irana, preko Libije i Libanona/Sirije, pa Iraka 1990-tih, a početkom 21. stoljeća i Afganistana. Tako su se intervencije kretale od konfucijsko budističkih društava do kršćansko-pravoslavnih i kršćansko-katoličkih kultura, naposljetku, do islamske civilizacije.

popis Zoltana Grossmana 'Sto godina vojnih intervencija SAD-a, od Ranjenog koljena do Afganistana':

  1. Južna Dakota, 1890 (-?) - Trupe: masakrirano 300 indijanaca plemena Lakota kod Wounded Knee (Ranjenog koljena).
  2. Argentina, 1890. trupe: zaštita interesa Buenos Airesa.
  3. Čile, 1891., trupe: sukob marinaca s nacionalističkim pobunjenicima.
  4. Haiti, 1891., trupe: ugušen ustanak crnačkih radnika protiv američkog uzimanja otoka Navassa.
  5. Idaho, 1892., trupe: vojska guši štrajk u rudniku srebra.
  6. Havaji, 1893., mornarica, trupe: zbačeno nezavisno kraljevstvo, aneksija.
  7. Chicago, 1894., trupe: slomljen štrajk željezničara, 34 ubijena.
  8. Nikaragva, 1894., trope: jednomjesečna okupacija Buefieldsa.
  9. Kina, 1894. - 1895., trupe, mornarica: marinci sudjeluju u Kinesko - japanskom ratu.
  10. Koreja, 1894. -  1896., trupe: marinci u Seulu za vrijeme rata.
  11. Panama, 1895., trupe: mornarica, marinci se iskrcavaju na kolumbijsko područje.
  12. Nikaragva, 1896., trupe: marinci se iskrcavaju na luci Corinto.
  13. Kina, 1898. - 1900., trupe: strane vojske slomile bokserski ustanak.
  14. Filipini, 1989. - 1910.? mornarica, trupe: preoteli španjolskoj, ubijeno 600 000 Filipinaca.
  15. Kuba, 1898. - 1902. ? mornarica, trupe: preoteli je španjolskoj, SAD na Kubi još ima mornaričku bazu.
  16. Puerto Rico, 1898., mornarica, trupe: oteli ga španjolskoj, okupacija još traje.
  17. Guam, 1898., mornarica, trupe: oteli ga Španjolskoj, još uvijek služi kao baza.
  18. Minnesota, 1898., trupe: vojska porazila Indijance plemena Chippewa kod jezera Leech.
  19. Nikaragva, 1898., trupe: marinci se iskrcali u luku San Juan del Sur.
  20. Samoa, 1899 ? trupe: bitka za prijestolje.
  21. Nikaragva, 1899., trupe: marinci se iskrcali u luci Bluefields.
  22. Idaho 1899. - 1901., trupe: vojska zauzela rudarsko područje Coeur d'Alene.
  23. Oklahoma, 1901., trupe: vojska porazila indijance plemena Creek.
  24. Panama, 1901. - 1914., mornarica, trupe: odcjepljenje od Kolumbije 1903., aneksija zone Panamskog kanala.
  25. Honduras, 1903. trupe: marinci interveniraju u revoluciji.
  26. Dominikanska republika, 1903. - 1904., trupe: zaštita američkih interesa u revoluciji.
  27. Koreja, 1904. - 1905., trupe: marinci sudjeluju u rusko-japanskom ratu.
  28. Kuba, 1906. - 1909., trupe: marinci se iskrcali tijekom demokratskih izbora.
  29. Nikaragva, 1907., trupe: uspostavljen protektorat 'dolarske diplomacije'.
  30. Honduras, 1907., trupe: marinci se iskrcali u vrijeme rata s Nikaragvom.
  31. Panama, 1908., trupe: marinci intervenirali u izbornoj utrci.
  32. Nikaragva, 1910., trupe: marinci se iskrcali u Bluefieldsu i Corintu.
  33. Hundras, 1911., trupe: zaštita američkih interesa u građanskome ratu.
  34. Kina, 1911. - 1941., mornarica, trupe: neprekidna okupacija s povremenim pobunama.
  35. Kuba, 1912., trupe: zaštita američkih interesa u Havani.
  36. Panama, 1912., trupe: marinci se iskrcali tijekom žestokih izbora.
  37. Honduras, 1912., trupe: marinci štite američke ekonomske interese.
  38. Nikaragva, 1912. - 1933., trupe: bombardiranje, 20-godišnja okupacija, borba s gerilcima.
  39. Meksiko, 1913., mornarica: amerikanci evakuirali za vrijeme revolucije.
  40. Dominikanska republika, 1914., mornarica: borba s pobunjenicima za Santo Domingo.
  41. Colorado, 1914., trupe: vojska slomila štrajk rudara.
  42. Meksiko, 1914. - 1918., mornarica, trupe: niz intervencija protiv nacionalista.
  43. Haiti, 1914. - 1934., trupe, bombardiranje: 19-godišnja okupacija nakon pobuna.
  44. Dominikanska republika, 1916. - 1924., trupe: pod okupacijom marinaca osam godina.
  45. Kuba, 1917. - 1933., trupe: vojna okupacija, ekonomski protektorat.
  46. Prvi svjetski rat, 1917., 18 mornarica, trupe: potapanje brodova, borba protiv Njemačke.
  47. Rusija, 1918. - 1922., mornarica, trupe: pet iskrcavanja za borbu protiv boljševika.
  48. Panama, 1918. - 1920., trupe: 'policia u službi' za vrijeme nemira nakon izbora.
  49. Jugoslavija, 1919., trupe: marinci intervenirali na strani italije protiv Srba u Dalmaciji.
  50. Honduras, 1919., trupe: marinci se iskrcali za vrijeme izborne kampanje.
  51. Gvatemala, 1920., trupe: dvotjedna intervencija protiv unionista.
  52. Zapadna Virginia, 1920. - 1921., trupe: bombardiranje, vojska intervenirala protiv sindikata.
  53. Turska, 1922.,  trupe: borba s nacionalistima u Samirni.
  54. Kina, 1922., - 1927., mornarica, trupe: intervenirali za vrijeme nacionalističke pobune.
  55. Honduras, 1924., - 1925., trupe: iskrcavanja za vrijeme izbornog sukobljavanja.
  56. Panama, 1925., trupe: marinci ugušili opći štrajk.
  57. Kina, 1927. - 1934., trupe: marinci razmješteni po cijeloj zemlji.
  58. El Salvador, 1932., mornarica: poslani ratni brodovi za vrijeme ustanka Faribunda Martija.
  59. Washington DC, 1932., trupe: vojska zaustavila prosvjed za prava veterana Prvog svjetskog rata.
  60. Drugi svjetski rat, 1941. - 1945., mornarica, trupe: bombardiranje, nuklearno oružje, trogodišnja borba protiv Sila osovine,
  61. Hiroshima i Nagasaki, 1945., masovna uporaba nuklearnog oružja protiv civila.
  62. Detroit, 1943., trupe: vojska ugušila ustanak crnaca.
  63. Iran, 1946., nuklearna prijetnja: sovjetskim trupama naređeno da napuste sjever.
  64. Jugoslavija, 1946., mornarica: odgovorila na rušenje američkog zrakoplova.
  65. Urugvaj, 1947., nuklearna prijetnja: upotrjebljeni bombarderi za demonstraciju sile.
  66. Grčka, 1947. - 1949., zapovijedanje operacijom: SAD daje upute krajnjoj desnici u građanskome ratu.
  67. Kina, 1948. - 49., trupe: marinci evakuirali Amerikance uoči pobjede komunista.
  68. Njemačka, 1948., nuklearna prijetnja: zrakoplovi s nuklearnim oružjem čuvaju berlinski zračni prostor.
  69. Filipini, 1948. - 1954., zapovjedanje operacijom: CIA rukovodi ratom protiv Huk ustanka
  70. Poerto Rico, 1950., zapovijedanje operacijom, ugušen ustanak nezavisnost u Ponceu.
  71. Koreja, 1950. - 1954., trupe, mornarica: bombardiranje, nuklearna prijetnja: borba SAD-a i Južne Koreje protiv Kine i Sjeverne Koreje došla u pat-poziciju; prijetnja atomskom bombom 1950., a protiv Kine 1953. SAD još ima ondje baze.
  72. Iran, 1953., zapovijedanje operacijom: CIA izbacila demokraciju
  73. Vijetnam, 1954., nuklearna prijetnja: Francuskoj ponuđeno uporabi A-bombe
  74. Gvatemala, 1954., - zapovijedanje operacijom, bombardiranje, nuklearna prijetnja: CIA rukovodi napadom izgnanika nakon što je nova vlast nacionalizirala zemljište američke kompanije, bombarderi stacionirani u Nikaragvi
  75. Egipat, 1956., nuklearna prijetnja, trupe: sovjetima rečeno da se ne miješaju u Suesku krizu; marinci evakuirali strance
  76. Libanon, 1958., trupe, marinci okupirali protiv pobunjenika
  77. Irak, 1958., nuklearna prijetnja: upozorenja Iraku zbog invazije na Kuvajt
  78. Kina, 1958., nuklearna prijetnja: Kina upozorena da se ne kreće na Tajvan
  79. Panama, 1958., trupe: prosvjedi zbog zastave prerastaju u sukob
  80. Vijetnam, 1960. - 1975., - trupe, marinci, bombardiranje, nuklearna prijetnja: borba protiv ustanka u Južnom Vijetnamu i protiv Sjevernog Vijetnama; milijuni civila ubijenih u najdužem američkom ratu, prijetnje atomskom bombom 1968. - 1969.
  81. Kuba, 1961., zapovjedanje operacijiom, CIA rukovodi neuspjelim napadom izgnanika
  82. Njemačka, 1961., nuklearna prijetnja: uzbuna u doba krize zbog berlinskog zida
  83. Kuba, 1962., nuklearna prijetnja: pomorska blokada za vrijeme krize zbog projektila; prijetilo je izbijanje rata sa SSSR-om
  84. Laos, 1962., zapovijedanje operacijom: gomilanje vojske u vrijeme gerilskog rata
  85. Panama, 1964., trupe: ubijeni panamci koji su tražili da Kanal bude panamski
  86. Indonezija, 1965., zapovijedanje operacijom: milijun ubijenih u državnom udaru koji je pomogla CIA
  87. Dominikanska republika, 1965. - 1966., trupe, bombardiranje: marinci se iskrcali za vrijeme izborne kampanje
  88. Gvatemala, 1966. - 1967., - zapovijedanje operacijom: zelene beretke intervenirale protiv pobunjenika
  89. Detroit, 1967., trupe: vojska se bori protiv crnaca, 43 ubijena
  90. Sjedinjene Američke Države, 1968., trupe: nakon ubojstva M.K.Kinga 21 000 vojnika raspoređeno po gradovima
  91. Kambodža, 1969. -1975., bombardiranje, trupe, mornarica: više od 2 milijuna poginulih u deset godina bombardiranja, gladi i političkog kaosa
  92. Oman, 1970., zapovijedanje operacijom: SAD rukovodi napadom iranske mornarice
  93. Laos, 1971. - 1973., zapovijedanje operacijom, bombardiranje: SAD rukovodi napadom Južnog Vijetnama, 'tepih bombardiranje' unutrašnjosti
  94. Južna dakota, 1973., zapovijedanje operacijom, vojska rukovodi operacijom kod 'Ranjenog koljena', koje su zauzeli indijanci plemena Lakota
  95. Bliski istok, 1973., nuklearna prijetnja: stanje pripravnosti u cijelom svijetu zbog rata na Bliskom istoku
  96. Čile, 1973., zapovijedanje operacijom: CIA podupire državni udar kojim je zbačen izabrani predsjednik, marksist
  97. Kambodža, 1975.,  trupe, bombardiranje, plin: zarobljen brod, 28 poginulih u padu helikoptera
  98. Angola, 1976.,  zapovijedanje operacijom: CIA pomaže pobunjenicima koje podupire južnoafrička republika
  99. Iran, 1980., trupe, nuklearna prijetnja, neuspjelo bombardiranje: diverzantski upad radi spašavanja talaca u američkoj ambasadi; 8 vojnika poginulo u padu helikoptera; Sovjeti upozoreni da se ne miješaju u revoluciju
  100. Libija, 1981., mornaričko zrakoplovstvo: dva libijska mlažnjaka oborena u manevrima
  101. El Salvador, 1981., - 1992., zapovijedanje operacijom, trupe: savjetnici kao pomoć u ratu protiv pobunjenika, vojnici nakratko angažirani u borbi za taoce
  102. Nikaragva, 1981. - 1990., zapovijedanje operacijom, mornarica: CIa rukovodi kontraškim napadom, u zaljevu postavlja mine protiv revolucionara
  103. Libanon, 1982. - 1984., mornarica, bombardiranje, trupe: marinci istjerali PLO i podupiru falagistre, mornarica bombardira i granatira muslimanske i sitijske položaje
  104. Honduras, 1983. - 1989., trupe: manevri da se pomogne pri podizanju baza blizu granice
  105. Grenada, 1983. - 1984., trupe, bombardiranje: invazija četiri godine nakon revolucije
  106. Iran, 1984., mlazni zrakoplovi: dva iranska mlažnjaka oborena nad Perzijskim zaljevom
  107. Libija, 1986.,  bombardiranje, mornarica: zračni napadi radi rušenja nacionalističke vladavine
  108. Bolivija, 1986., trupe: vojska sudjeluje u napadu na kokainsko područje
  109. Iran, 1987. - 1988., mornarica, bombardiranje: SAD u ratu intervenira na strani Iraka
  110. Libija, 1989., mornaričko zrakoplovstvo: oborena dva libijska mlažnjaka
  111. Djevičanski otoci, 1989., trupe: nakon orkana Huga, crnački nemiti u St. Croixu
  112. Filipini, 1989., mlazni zrakoplovi: zračna potpora vladi protiv državnog udara
  113. Panama, 1989. - 1990., trupe, bombardiranje: nacionalistička vlada svrgnuta uz pomoć 27 000 vojnika, vođe uhićeni, više od 2000 poginulih
  114. Liberija, 1990., trupe: stranci evakuirani tijekom građanskog rata
  115. Saudijska Arabija, 1990. - 1991., trupe, mlazni zrakoplovi: protu udar na Irak nakon invazije na Kuvajt, 540 000 vojnika razmješteno u Omamu, Kataru, Bahrainu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelu
  116. Irak, 1990., bombardiranje, trupe, mornarica: blokada iračkih i jordanskih luka, zračni udari, više od 200 000 poginulih u invaziji na Irak i Kuvajt, zona zabrane leta nad kuvajtskim teritorijem na sjeveru i šijitkiom na jugu, iračka vojska pretrpjela velike gubitke,
  117. Kuvajt, 1991.,  mornarica, bombardiranje, trupe: kuvajtska kraljevska obitelj vraćena na prijestolje
  118. Los Angeles, 1992., trupe, vojska: mornarica angažirana za smirivanje pobune protiv policije
  119. Somalija, 1992. - 1994., trupe, mornarice, bombaridarnje: UN predvođen SAD-om okupirao zemlju za vrijeme građanskog rata, borba protiv jedne frakcije u Mogadishu
  120. Jugoslavija, 1992. - 1994., mornarica, pomorska blokada Srbije i Crne gore
  121. Bosna, 1993. - 1995., mlazni zrakoplovi, bombardiranje: nadzor zone zabrane leta u građanskome ratu, oboreni mlazni zrakoplovi, bombardirani Srbi
  122. Haiti, 1994. - 1996., trupe mornarica blokada protiv vojne vlade, vojska vraća predsjednika Aristidea na vlast tri godine nakon državnog udara
  123. Hrvatska, 1995., bombardiranje: napadnuta uzletišta krajiških Srba uoči hrvatske ofenzive
  124. Zair (Kongo) 1996. - 1997., trupe: marinci u izbjegličkim logorima ruandskih hutua, području gdje je počela kongoanska revolucija
  125. Liberija, 1997., trupe: vojnici pod paljbom evakuiraju strance
  126. Albanija, 1997., trupe: vojnici pod paljbom evakuirali strance
  127. Sudan, 1998., projektili: napad na farmaceutske pogone s izlikom da proizvodi teroristički nervni plin
  128. Afganistan, 1998., projektili: napad na bivše logore za obuku CIA-e kojima su se koristile islamističke fundamentalističke skupine optužene za napad na ambasade
  129. Irak, 1998., bombardiranje, projektili: četiri intenzivna zračna napada nakon što su inspektori za naoružanje optužili Irak da ne surađuju
  130. Jugoslavija, 1999., bombardiranje, projektili: teški zračni napadi NATO-a nakon što je Srbija odbila povući se s Kosova
  131. Jemen, 2000., mornarica: bombaški napad
  132. Makedonija, 2001., trupe: vojnici NATO-a smiruju i djelomično razoružavaju albanske pobunjenike
  133. SAD, 2001., mlazni zrakoplovi, mornarica, pripravnost zbog napada otetim zrakoplovom
  134. Afganistan, 2001., velika mobilizacija SAD-a uz napad na talibane i Bin Ladena
Ove nasilne intervencije nemaju cilj uspostavu mira i stabilnosti, već nametanje lažne demokracije, političkih diktatora, te divljeg neo-liberalizma nasuprot sustavima koje SAD smatra zastarjelima u divljim zemljama koje su iz njegove perspektive 'nepodobne i opasne'. Problem američkih nasilnih interakcije jest što svaka američka interakcija u sebi sadrži goleme nejednakosti u moći, bogatstvu, slobodama i mogućnostima. To je moguće pod krinkom nacionalizma, oblikovanog u nacionalnom karakteru Amerike koji određuje što je dobro a što loše, kako kod kuće, tako i u ostatku svijeta. Tako dolazimo do apsurda da su oni najgori učinci američke moći posljedica najdobronamjernijih akcija. Upravo zato SAD često ne smatra sebe odgovornim za neprijateljstvo drugih dijelova svijeta naspram njega. To još više otežava dobronamjernim Amerikancima da zamisle učinkovitu promjenu politike u svojoj zemlji.

Tome možemo zahvaliti i dubokoj američkoj opčinjenost samom sobom. Posredovanje medija i filma također određuje američku politiku, pa i ratove koje ona vodi jer, oni oblikuju javno mnijenje i uspijevaju regrutirati podčiniti umove tom 'globalnom nacionalnom interesu'. Amerika se nalazi u zatvorenom svijetu, oklopljena kulturom i ideologijom propagande i moći medija koji joj uskraćuju iskustva i ideje ostatka svijeta. Tako se povećava izoliranost, zaokupljenost samima sobom i neznanje, što je i jedan od najvećih problema kojeg svijet ima s Amerikom.



Sljedeći post: Američka manipulacija globalnom ekonomijom (link)

izvori i preporuke:

Knjiga: Zašto ljudi mrze Ameriku? (link)



Rise of the History's biggest Empire



 

 


Ukoliko me želite kontaktirati, ili primati´mail obavjest´svaki puta kada objavim novi post, pišite na duh_vremena (et) yahoo (.) com

duh-vremena @ 03:40 |Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare
Arhiva
« » lis 2017
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
o blogu

  • Tekstovi na ovom blogu obrađuju teme o ljudskim pravima, aktivizmu, globalizaciji, politici, alternativnim društvenim uređenjima, religiji, itd. 'Duh Vremena' označava općenito prevladavajuća intelektualna uvjerenja, ideje, mišljenja i poglede na život tijekom određenog vremenskog razdoblja.
Brojač posjeta
442110
Index.hr
Nema zapisa.